Domovi naroda ne bi se trebali baviti svim pitanjima kao i zastupnički domovi, nego isključivo pitanjima i aktima koji imaju veze s vitalnim nacionalnim interesom?

Ovo pitanje aktuelizirano je nakon što je grupa stranaka sa sjedištem u Sarajevu polovinom 2018. godine iznijela prijedlog da se reduciraju nadležnosti Doma naroda FBiH, a po uzoru na Vijeće naroda u RS, gdje bi Dom naroda u tom slučaju odlučivao isključivo o pitanjima koja se odnose na vitalni nacionalni interes. Pitanje je ostalo aktuelno tokom cijelog proteklog mandata, a član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom je tražio ukidanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, odnosno da se ukinu odredbe prema kojima se svaka odluka ili zakon moraju usvojiti u Predstavničkom i Domu naroda u identičnom tekstu.

Da li hrvatski član Predsjedništva treba biti biran iz kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom, a bošnjački iz većinski bošnjačkih kantona?

Djelimično usvojeni zahtjev Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH od Ustavnog suda BiH, od dana donošenja, često je u javnosti predmet zloupotrebe i krivog interpretiranja. Pojedine političke partije ovo pitanje tumače kao rješavanje "problema legitimnosti izbora hrvatskog člana Predsjedništva". Tako i Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji je u junu 2022. godine usvojen na prijedlog HDZ-a BiH, predviđa da najveću šansu da postane hrvatski član Predsjedništva ima kandidat iz kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Implementacije presuda "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav" trebaju biti prioriteti nadležnih institucija?

Presudama kao što su "Sejdić-Finci", "Zornić", "Pilav" i "Pudarić" protiv BiH navedeno je kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima/ama nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani/ke, te pripadnicima/ama konstitutivnih naroda, u zavisnosti od toga na kojem dijelu teritorije BiH žive, onemogućavaju kandidovanje na izborima. I dok deklarativno nijedna stranka nije protiv provedbe ovih presuda, ipak nijedna od njih nije poduzela konkretne korake u cilju njihove implementacije u Bosni i Hercegovini, što i ovaj put rezultira mogućim sankcijama, a naposljetku, i eventualnim gubitkom prava na pristup Evropskom sudu za ljudska prava, što bi svakako bio težak poraz za našu državu i njene građane/ke.

Treba li ukinuti ustavnu odredbu koja onemogućava smanjenje plata zastupnicima/ama u toku mandata?

Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH definiše osnovicu i koeficijente za sve zaposlene. Ako se povećava osnovica (što je sada bio slučaj), povećava se plata za svakog ko je prima iz budžeta BiH. Istovremeno, Ustav BiH zabranjuje smanjenje plata funkcionerima/kama BiH za vrijeme trajanja mandata. Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Denis Zvizdić predložio je izmjene navedenog zakona na način da se smanje koeficijenti izbaranim i imenovanim funkcionerima/kama, poput članova Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministara i članovima/icama kolegija oba parlamentarna doma. Istovremeno, predložio je izmjenu kojom će se obustaviti plata zastupnicima/ama i delegatima/kinjama koji neopravdano ne dolaze na sjednice PSBiH. Također, zastupnik u Predstavničkom domu BiH Damir Arnaut predložio je amandman na Ustav BiH, tako da se riječ "umanjena" zamjenjuje rječju "povećana", odnosno da plata izabranim i imenovanim zvaničnicima/ama i savjetnicima/ama tokom mandata ne može biti povećana za vrijeme mandata.

Da li ste za uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora u BiH?

Kako ustavni, tako ni zakonski okvir u BiH ne predviđa održavanje vanrednih izbora, što je u demokratski uređenim zemljama jedinstven slučaj.

Da li je potrebno osnovati ministarstvo poljoprivrede Bosne i Hercegovine?

Udio rashoda za poljoprivredu u aktuelnom finansijskom okviru Evropske unije iznosi čak 31%. S druge strane, u BiH ne postoji državno ministarstvo poljoprivrede, nego se ovim sektorom bave ministarstva na entitetskim i kantonalnim nivoima. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u martu 2022. godine nije podržao inicijativu delegata Denisa Bećirovića za osnivanjem državnog ministarstva poljoprovrede, a delegat Mladen Bosić obrazložio je da bi se radilo o prenosu nadležnosti.

Mandat treba da pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi, a ne pojedincu/ki?

Iako ustavnopravni sistem većine evropskih parlamentarnih demokratija, pa tako i Bosne i Hercegovine, nalaže da mandat zastupnika/ce pripada izabranom pojedincu/ki, sve veći broj tzv. preletača/ica u bh. parlamentima aktuelizirao je debatu o nužnosti izmjena ovakve odredbe. Kako bi se obustavila "trgovina mandatima", zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Nešić je u 2022. godini uputio Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH kojim bi mandat zastupnika/ce bio obustavljen ukoliko izabrani/a član/ica istupi ili bude isključen/a iz političke partije, ali ovaj prijedlog nije usvojen.

Treba li povećati budžet za finansiranje OSBiH?

Niske plate vojnika OSBiH, potreba za modernizacijom, ali i savremeni sigurnosni izazovi, po ocjenama jednog broja političkih partija u BiH, osnovni su razlozi zbog kojih je ovo pitanje u političkom prostoru u BiH tokom ovog mandata postalo veoma aktuelno.

Strane sudije trebaju sudjelovati u radu Ustavnog suda BiH?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova, od čega četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva Skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom. Razlozi za uključenje stranih sudija na ustavnim sudovima različiti su – od postizanja ravnoteže za ukorijenjene podjele unutar države do nedostatka kvalifikovanih osoba. Već nekoliko godina u javnosti se može čuti mišljenje da strane sudije ne bi trebale učestvovati u radu ovog suda, a da bi do toga došlo, bilo bi potrebno, osim izmjene Ustava BiH, izmijeniti i relevantne zakonske i podzakonske akte.

Smatrate li da treba izmijeniti nazive ulica, trgova i javnih ustanova koje su nazvane po okupatorskim saradnicima i presuđenim ratnim zločincima?

Posljednjih godina mnogobrojne inicijative za izmjene naziva ulica nalazile su se na sjednicama zakonodavnih tijela, međutim, iako je Mostar izmijenio nazive u julu 2022. godine, mnogi gradovi širom Bosne i Hercegovine to još uvijek nisu učinili.

Da li je potrebno uvesti elektronsko glasanje?

Elektronsko glasanje, u raznim oblicima, danas je prisutno u 49 država svijeta, od čega u 11 evropskih. Inicijativu Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" za uvođenje elektronske identifikacije birača/ica i mašina za skeniranje glasačkih listića potpisalo je 92.000 građana/ki BiH. Kako su naveli iz ove organizacije, elektronskom identifikacijom birača/ica spriječile bi se zloupotrebe u vezi s identitetom birača/ica koji izlazi na glasanje, kao što su glasanje u ime druge osobe, glasanje više puta i zloupotreba glasanja nakon zatvaranja biračkih mjesta. Bilo bi moguće pratiti i izlaznost birača/ica na izbore u realnom vremenu, dok bi aparati za skeniranje glasačkih listića spriječili izborne prevare koje se ogledaju u promjeni rezultata glasanja kroz poništavanje glasova za političke protivnike/ce, glasanje umjesto oni koji nisu izašli na izbore ili dopisivanje ličnih glasova.

Da li ste za smanjenje ili čak ukidanje finansiranja političkih partija iz budžeta?

Zakon o finansiranju političkih stranaka BiH propisuje da se stranke mogu finansirati iz budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih te budžeta Brčko distrikta, ali i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave. Iako ravnopravan pristup resursima i transparentnost u raspodjeli finansijskih sredstava predstavljaju uslov za uspješno funkcionisanje demokratskog sistema, činjenica je da kandidovanje na izborima, a samim tim i organizovanje sve skupljih predizbornih kampanja, stvara potrebu za sve većim iznosima novca koji opterećuju javne budžete. Istovremeno, pak, privatni izvori, poput donacija, donose rizik od neprimjerenih veza i uticaja doniranog novca na autonomiju političkih partija.

Da li o sukobu interesa treba odlučivati tijelo u kojem ne sjede članovi/ice političkih partija?

Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa kojim bi se, suprotno trenutnim odredbama, osnovala nezavisna komisija za odlučivanje o sukobu interesa, odnosno odlučivanje o sukobu interesa izmjestilo van Parlamentarne skupštine BiH, u maju 2022. godine nije dobio podršku Ustavnopravne komisije Doma naroda. Usvajanje i provođenje propisa o sukobu interesa nalazi se i među 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvu u Evropskoj uniji.

Da li treba privatizirati državne kompanije koje posluju s profitom ako će to značiti smanjenje korupcije i onemogućavanje sticanja lične koristi pojedinca/ke?

Jedan dio kompanija u državnom vlasništvu posluje s profitom, te se one smatraju uspješnim. Upravne i nadzorne odbore ovih kompanija uglavnom čine ljudi koje imenuju stranke na vlasti. Oni koji zagovaraju ostanak ovih kompanija u državnom vlasništvu to baziraju na tome da ne treba privatizirati društveno dobro, dok oni koji su za privatizaciju uglavnom govore da su te kompanije jedan od većih izvora korupcije.

Potrebno je uvesti progresivnu stopu poreza na dohodak?

Uvođenje progresivne stope poreza na dohodak jedna je od mjera za koju se smatra da bi dovela do pravednijeg oporezivanja, budući da postoji značajna razlika u primanjima u realnom i javnom sektoru.

Nacionalnost se treba upisivati u lične karte?

Šef Kluba HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentare skupštine BiH Nikola Lovrinović u aprilu 2022. godine u proceduru je uputio Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima. Zakonom, koji nije usvojen, svaki/a bi se punoljetni/a građanin/ka BiH (a za maloljetne osobe to bi radili roditelji) očitovao/ala u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih. Prema Lovrinovićevom prijedlogu, ti bi se podaci upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH, ili na ličnu kartu, ili na svaki dokument po želji pojedinca/ke.

Bosna i Hercegovina treba priznati Kosovo?

Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost pod imenom Republika Kosovo. Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina država u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je u septembru 2020. godine glasalo o Prijedlogu odluke da Bosna i Hercegovina prizna nezavisnost Kosova. Odluku je predložio Željko Komšić, koji je sa Šefikom Džaferovićem glasao "za", dok je Milorad Dodik glasao "protiv".

Bosna i Hercegovina treba postati članica NATO saveza?

Kada je u pitanju opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u, Zakon o odbrani BiH navodi da će "Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a". Iz sadržaja predočenog na zvaničnoj stranici NATO saveza, kao i aktivnosti koje su nadležne institucije poduzele u prethodnim godinama, jasno je da je Bosna i Hercegovina aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO putem dokumenta pod nazivom "Program reformi BiH". Iako se zvaničnici/e SNSD-a, poput Milorada Dodika i Željke Cvijanović, u pogledu NATO integracija pozivaju na Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti, koju je 2017. godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, Ustavni sud ovog entiteta iste godine odlučio je da navedeni dokument nema obavezujući karater.

BiH beskompromisno treba pratiti Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije, pa i u pogledu sankcija prema Rusiji?

U Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023. navedeno je da "Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije". (Ne)uvođenje sankcija Bosne i Hercegovine Ruskoj Federaciji tema je o kojoj domaći/e zvaničnici/e često govore u javnosti od početka rata u Ukrajini, naročito oni/e koji/e dolaze iz Republike Srpske. Dok su stavovi državnog Ministarstva vanjskih poslova na fonu obaveze poštovanja međunarodnih ugovora prema kojima bi BiH trebala pratiti odluke EU o sankcijama, opozicija iz Republike Srpske tvrdi da su sankcije uvedene, dok vladajuće stranke iz tog entiteta tvrde suprotno.

Bosna i Hercegovina treba pristupiti inicijativi "Otvoreni Balkan"?

U oktobru 2019. godine predstavnici Republike Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju "malog Schengena" između ove tri zemlje. Tada je rečeno da bi Deklaracija trebala čitavom regionu Zapadnog Balkana pomoći da počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi. Na sastanku tri spomenuta lidera u julu 2021. godine inicijativa je preimenovana u "Otvoreni Balkan" i potpisano je nekoliko sporazuma, te je dogovoreno da do 2023. godine budu ukinute granične kontrole između zemalja sudionica. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora nisu se pridružile ovom projektu. Mnogi su prema ovom projektu bili skeptični od samog početka budući da dolazi kao prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja EK mora biti bezuslovni prioritet, čak i u slučaju da to smanjuje uticaj pojedinih nivoa vlasti?

Evropska komisija objavila je 2019. godine Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Značaj Mišljenja EK ogleda se u 14 prioriteta koje je ova institucija iznijela pred vlasti BiH, a koje je nužno realizovati kako bi BiH započela pregovore o pristupanju EU. Prioriteti su svrstani u četiri kategorije: Demokratija/Funkcionisanje, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave. Do sada, u potpunosti je ispunjen samo prioritet pod rednim brojem 3 – osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Pored ovoga, ispunjena je jedna trećina prioriteta iz oblasti "Demokratija/Funkcionisanje", nakon što su SDA i HDZBiH dogovorile izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se mogli održati izbori u Mostaru.

Entitetski javni emiteri trebaju redovno uplaćivati sredstva od RTV takse na račune BHRT-a?

Rukovodstvo javnog emitera iz RS (RTRS) odlučilo je da se prestane uplaćivati RTV taksa na zajednički račun BHRT-a, što predstavlja kršenje Zakona o javnom RTV sistemu i zbog čega BHRT sada potražuje više od 54 miliona KM od RTRS-a po osnovu naplaćene RTV takse u Republici Srpskoj.

Da li energetski projekti trebaju biti prioritet u odnosu na zaštitu životne sredine?

Veliki energetski projekti, poput izgradnje brana i termoelektrana, neminovno će uticati na stanje životne sredine. Ovakvi objekti moraju imati okolinske dozvole i studije uticaja na životnu sredinu.

Da li podržavate zabranu izgradnje novih mini hidroelektrana na rijekama u Bosni i Hercegovini?

Izgradnja novih mini hidroelektrana može značajno uticati na okoliš i dovesti do promjena u ekosistemu. Također, iz ekoloških udruženja su u više navrata upozoravali da male hidroelektrane imaju negativan uticaj na okolinu te da korist od njihove izgradnje imaju isključivo investitori.

Da li treba trajno smanjiti ili ukinuti akcize na gorivo?

Akcize se, kao dio indirektnih poreza, direktno ubiru na određene proizvode, kao što je gorivo. Krajem decembra 2017. godine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je set zakona o akcizama zbog kojih su poskupjeli gorivo i cestarine s ciljem, kako je, između ostalog, navedeno, većeg ulaganja u cestogradnju. Ova tema ponovo je aktuelizirana u BiH od marta 2022. godine, od kada se, usljed inflacije, pokušava usvojiti ukidanje akciza s ciljem pojeftinjenja goriva.

Da li smatrate prikladnim novčano kažnjavanje parlamentaraca/ki koji/e neopravdano odsustvuju sa sjednica Parlamentarne skupštine BiH?

Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Denis Zvizdić predložio je izmjene Zakona o naknadama i plaćama u institucijama BiH, kojim se predlaže obustava plate zastupnicima/ama i delegatima/kinjama koji neopravdano ne dolaze na sjednice PSBiH. Kao razlog za donošenje ovih izmjena Zvizdić je naveo da je u periodu od jula 2021. godine do februara 2022. godine bila aktivna neustavna blokada rada institucija Bosne i Hercegovine od grupe zastupnika/ca i delegata/kinja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Bez obzira na to što se taj čin opravdava političkim stavovima i zaključcima nižih nivoa vlasti, javnost je s pravom smatrala da nije ispravno ni moralno u istom periodu isplaćivati tim zastupnicima/ama i delegatima/kinjama punu platu, posebno imajući u vidu da je plata zastupnika/ca i delegata/kinja u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući i druge naknade, najmanje 5.000 KM, prema važećoj osnovici za obračun plate. Prijedlog zakona usvojen je po hitnom postupku na 31.redovnoj sjednici PD PSBiH.

Treba li načelnicima opština i gradonačelnicima ograničiti broj uzastopnih mandata na najviše dva?

Ovo ograničenje podrazumijevalo bi da se osoba koja je već dva mandata uzastopno izabrana za gradonačelnika ili načelnika ne može kandidovati za treći mandat.

Da li istospolne zajednice trebaju imati izjednačen zakonski status s heteroseksualnim zajednicama?

Jedan od primjera diskriminacije pripadnika/ica LGBTIQ zajednice u BiH jeste činjenica da zakonom još uvijek nije uređeno pitanje istospolnih zajednica, čime bi se njihov status izjednačio sa statusom zajednica heteroseksualnih parova. Iako je u Federaciji BiH napravljen određeni pomak kada je u oktobru 2018. godine vlada ovog entiteta donijela zaključak o formiranju radne grupe koja bi radila na izradi zakona kojim bi status istospolnih zajednica bio regulisan, do danas nisu zabilježene značajnije aktivnosti kada je u pitanju zakonsko regulisanje istospolnih zajednica. Kada je riječ o nivou Republike Srpske i Brčko distrikta, nisu zabilježene aktivnosti u ovom pravcu.

Da li treba napustiti praksu "dvije škole pod jednim krovom" u svim dijelovima BiH?

Nakon završetka rata, u FBiH je uspostavljen sistem "dvije škole pod jednim krovom" koji podrazumijeva da djeca različitih nacionalnosti idu u istu školu, ali su podijeljeni po odjeljenjima i nastavnim planovima. Često je slučaj da djeca u ovakvim školama ulaze na odvojene ulaze. Prema podacima OSCE-a, praksa "dvije škole pod jednim krovom" provodi se u 46 osnovnih i deset srednjih škola, smještenih na 28 lokacija u Bosni i Hercegovini. Misija OSCE-a u BiH podsjetila je nadležne institucije u našoj zemlji na nužnost poduzimanja konkretnih koraka kako bi se prekinula praksa "dvije škole pod jednim krovom", s obzirom na to da takva praksa predstavlja kršenje međunarodnih konvencija i domaćeg zakonodavstva. Ustavni sud Federacije BiH je 2014. godine odlučio da je princip "dvije škole pod jednim krovom" neustavan jer predstavlja oblik segregacije i diskriminacije, a 2021. godine i Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je diskriminaciju učenika/ca u Srednjobosanskom kantonu u školama koje su organizovane po ovom principu. U Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji navodi se da je neophodno osigurati inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve kako bi se prevazišla praksa "dvije škole pod jednim krovom" i provele odgovarajuće sudske presude, što je u pratećem Analitičkom izvještaju, koji je priložen uz Mišljenje, detaljnije obrazloženo.

Da li ste za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe?

Iako su mnoge zemlje na određeni način uspjele urediti pitanje upotrebe kanabisa u medicinske svrhe, u Bosni i Hercegovini nema naznaka da će ono uskoro biti riješeno. Komplikovan sistem i nedostatak političke volje svakako utiču na sporo odvijanje ovog procesa, iako su mnogi građani/ke primorani/e da, uprkos bolesti s kojom se suočavaju, nabavljaju kanabis na crnom tržištu, čime se izlažu dodatnom riziku i stresu. Korištenje, posjedovanje, uzgoj i distribucija kanabisa u medicinske (i bilo koje) svrhe u Federaciji BiH smatraju se krivičnim djelom, odnosno prekršajem u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Tako je moguće da se i osobe koje koriste kanabis u medicinske svrhe krivično i prekršajno gone. Rješenje bi bilo proglašavanje marihuane supstancom koja nije u potpunosti zabranjena, nego kontrolisana, odnosno legalizacija marihuane u medicinske svrhe.

Da li smatrate da zakonom ili drugim propisima treba precizirati prostor i definisati lokacije za javna okupljanja?

U bh. javnosti se nedavno mogao čuti prijedlog da se u budućnosti propisima odrede lokacije za javna okupljanja te da bi te lokacije trebale biti u zonama u kojima ne dolazi do ugrožavanja prava i sloboda drugih lica, zdravlja ljudi, sigurnosti ljudi i imovine i ometanja javnog saobraćaja. Sličan zakon, kojim se preciziraju prostor i mjesto za javna okupljanja, pokušao se izglasati i u Republici Srpskoj te je bio predmet analize OSCE/ODIHR-a. S druge strane, Skupština Brčko distrikta je krajem jula 2020. godine usvojila Zakon o mirnom okupljanju koji se smatra korakom naprijed kada je riječ o unapređenju zaštite osnovnih prava i sloboda stanovnika/ca, imajući u vidu da su relevantni međunarodni standardi poštovanja ljudskih prava ugrađeni u spomenuti zakon. Miješanje u pravo na slobodu mirnog okupljanja predstavljalo bi kršenje člana 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, a bilo bi i u suprotnosti s jednim od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU, koji nalaže da se osigura "poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja".

Treba li izjednačiti porodiljske naknade na nivou entiteta u BiH?

Porodiljske naknade u Federaciji BiH zavise od kantonalnih zakona, zbog čega su neujednačene, pa tako u nekoliko kantona iznose i do 1.000 KM, dok su u ostalim kantonima te naknade značajno niže. Dom naroda Parlamenta FBiH ove je godine usvojio Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, prema kojem bi svaka porodilja trebala imati pravo na naknadu od 298 KM, a ovo će pravo moći ostvariti samo porodilje koje nisu u radnom odnosu i nalaze se na evidenciji službe za zapošljavanje ili su na redovnom školovanju. Kantoni imaju pravo da taj iznos povećavaju. U Republici Srpskoj regulisan je dodatak na djecu (prvo, drugo, treće i četvrto dijete u porodici, u zavisnosti od materijalnog položaja porodice, rasporeda rođenja i uzrasta djece – u iznosu od 108 do 125 KM), materinski dodatak za nezaposlene porodilje u iznosu od 405 KM, a postoji mogućnost refundacije naknade plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva.

Da li je potrebno usaglasiti obrazovne planove na nivou države BiH?

Obrazovanje u BiH je u nadležnosti entiteta RS i FBiH, odnosno deset kantona u FBiH. Nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u julu 2022. godine najavio da će u narednom periodu biti angažovan kada su u pitanju udžbenici historije u BiH, uslijedile su brojne reakcije javnosti, a iz Republike Srpske istakli su da je obrazovanje Ustavom zagarantovana nadležnost entiteta i visoki predstavnik "nema nadležnost niti može kreirati udžbenike".

Izvršnu vlast u Bosni i Hercegovini mora činiti najmanje 40% žena?

Kako Sarajevski otvoreni centar navodi, žene tradicionalno nisu dovoljno zastupljene u vladama u Bosni i Hercegovini. Članom 20. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH utvrđena je norma od 40% zastupljenosti manje zastupljenog spola (žena) na mjestima odlučivanja, uključujući i tijela izvršne vlasti. Ukoliko ova pravna norma ne može biti ispunjena, utvrđena je obaveza poduzimanja posebnih mjera u skladu sa članom 8. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, ali i u skladu sa svim međunarodnim mehanizmima ljudskih prava. Ipak, ne postoji obaveza da se član 20. direktno primjenjuje. I kandidatske liste za predstojeće izbore ukazale su na činjenicu da je jako mali broj žena koje su nositeljice listi svojih partija za sve nivoe vlasti koji će se birati na izborima u oktobru 2022. godine. Podsjećamo, zastupnice Mirjana Marinković-Lepić i Aida Baručija su 2021. godine uputile Prijedlog o izmjeni i dopuni Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine kojim bi se osiguralo da u sastavu Vijeća ministara bude najmanje 40 posto manje zastupljenog spola.

Važna pitanja

Istaknite pitanja koja su najvažnija za vas. Podrobnije odredite rezultat. Ovaj korak nije obavezan i možete ga preskočiti.