glasometar.ba

Izborni dan nekad i sad: Šta je novo ove nedjelje

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, na kojima će se birati 3.200 vijećnika/ca i 143 (grado)načelnika/ce, bit će održani u nedjelju 6. oktobra 2024. godine. Istinomjer u ovom tekstu donosi pregled najznačajnijih novosti koje su karakteristične za nastupajući izborni dan, a koje je uveo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Problemi unutar izborne legislative Bosne i Hercegovine datiraju još od prvih izbora nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a svoje jasne formulacije dobili su u okviru preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).

I pored toga što se upravo implementacija tih preporuka našla u prvom od 14 prioriteta – “Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a” – u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljenom u maju 2019. godine nijedna garnitura vlasti na državnom nivou nije ih implementirala.

Na kraju, to je učinio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u Odluci kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 26. marta 2024. godine.

Nakon što je visoki predstavnik nametnuo tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, kojima se u dobroj mjeri unapređuje integritet izbornog procesa, uslijedile su najave, ali i prvi konkretni koraci u pravcu opstrukcija njihove implementacije. Više o ovoj temi Istinomjer je pisao u analizi “Schmidtove izmjene unaprijedile izborni proces – da li je upitna njihova implementacija?”.

U odluci OHR-a nalazi se i nekoliko odredbi koje su relevantne za izborni dan, a svoj prvi ogled imat će 6. oktobra 2024. godine, na dan Lokalnih izbora u BiH.

Izborne tehnologije

Prema novim propisima, u izborni proces uvode se izborne tehnologije, uključujući opremu za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektronsku identifikaciju birača te opremu za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje.

U odluci visokog predstavnika navedeno je da će Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) definisati obim primjene pilot-projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i utvrditi lokacije na kojima će se pilot-projekti provesti, te će biti nadležna za njihovu provedbu.

CIK je 3. aprila 2024. godine donio Odluku o djelokrugu primjene pilot-projekata za Lokalne izbore 2024. godine, a mjesec kasnije usvojeno je i Uputstvo o provedbi pilot-projekata na Lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

U ovim dokumentima propisano je da će se na dan održavanja Lokalnih izbora 2024. godine provesti četiri pilot-projekta:

Prvi pilot-projekat bit će proveden na 165 biračkih mjesta u deset osnovnih izbornih jedinica, i to: Stari Grad Sarajevo, Tešanj, Doboj, Bijeljina, Trebinje, Gradiška, Goražde, Ljubuški, Sanski Most i Zvornik.

Drugi pilot-projekat bit će realizovan na statistički i demografski relevantnom uzorku od 145 biračkih mjesta u šest osnovnih izbornih jedinica, i to: Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad i Prijedor.

Treći pilot-projekat bit će organizovan na biračkim mjestima u osnovnoj izbornoj jedinici Brčko distrikt BiH. Četvrti pilot-projekt – videonadzor – bit će implementiran na deset biračkih mjesta, odnosno pet osnovnih izbornih jedinica (Zenica, Centar Sarajevo, Banjaluka, Istočno Novo Sarajevo i Vlasenica).

Spisak biračkih mjesta, kao i osnovnih izbornih jedinica na kojima će biti testirane nove tehnologije, dostupan je na web stranici CIK-a.

Birački odbori

Promjena je uvedena i u načinu izbora predsjednika/ca biračkih odbora i njihovih zamjenika/ca, čiji izbor i imenovanje, evidenciju, edukovanje, certificiranje i ocjenjivanje, uz propisane procedure i uslove, od sada vrši CIK.

Novitet u ovom dijelu jeste i da predsjednik/ca biračkog odbora i njegov/njena zamjenik/ca ne smiju biti članovi/ice političke stranke niti obavljati dužnost u tijelima političke stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana s političkom strankom, niti smiju biti uključeni/e u bilo kakve aktivnosti političke stranke, te moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način, što do sada nije bio slučaj.

Ostale članove/ice biračkog odbora i njihove zamjenike/ce imenuju opštinske izborne komisije, a prije stupanja na dužnost, svaki/a pojedinačni/a član/ica izborne komisije i biračkog odbora dužan/na je potpisati zakletvu čiji tekst glasi:

Ovim se zaklinjem da ću vjerno, savjesno i nepristrano obavljati dodijeljene mi dužnosti i provoditi i poštovati Ustav i zakone BiH.

Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH

Centralna izborna komisija BiH je od utvrđivanja listi i spiska kandidata/kinja za predsjednike/ce i zamjenike/ce predsjednika/ca biračkih odbora uklonila 806 imena kandidata/kinja, od čega 340 zbog toga što su se nalazili/e kao kandidati/kinje na kandidatskim listama (izbori 2020, 2022. i 2024. godine). Ostali broj uklonjen je zbog odustajanja ili zbog veze s političkim strankama.

Izmjene se odnose i na Centralni birački spisak, pri čemu se biraču/ici garantuje pravo uvida u svoje lične podatke direktnim uvidom na internetskoj stranici CIK-a BiH unošenjem odgovarajućih ličnih podataka, dok javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz Centralnog biračkog spiska izlaganjem privremenih izvoda, također putem internetske stranice CIK-a BiH, vodeći računa о načelima zaštite ličnih podataka.

Postupak glasanja

Za razliku od prethodnih izbora, gdje su birači/ce mogli/e zaokružiti neograničen broj kandidata/kinja unutar jedne političke opcije, na ovogodišnjim izborima dozvoljeno je označiti jednog/u ili najviše tri kandidata/kinje na jednoj listi koju je birač/ica odabrao/la.

Ako је birаč/ica validno označio/la više od tri kandidata/kinje na jednoj listi, smatra se da је politički subjekt osvojio jedan važeći glas, dok se preferencijalni glasovi za kandidate/kinje neće brojati. Ako birač/ica stavi znak “x” pored više od tri imena, glas će se računati samo za stranku, što znači da će ići u korist nositeljima/cama liste.

Na taj način dobili smo gotovo zatvorene liste, gdje pozicija kandidata/kinje na listi unutar stranke igra veliku ulogu. Da bi kandidat/kinja napredovao/la na listi, on ili ona mora osvojiti minimalno 10% glasova od ukupnog broja glasova svoje stranke.

Podsjećamo da se biračka mjesta, u pravilu, zatvaraju u 19 sati, a da će biraču/ici biti dozvoljeno glasanje i kasnije, ali samo ukoliko je stao/la u red za glasanje do 19 sati. Tada član/ica biračkoga odbora zadužen/a za kontrolu reda u vrijeme zatvaranja biračkoga mjesta odlazi na kraj reda birača/ica koji/e su u redu za glasanje, kako bi se osiguralo da se nijedna osoba ne priključi redu nakon zatvaranja biračkoga mjesta, te zatvara vrata nakon što posljednji/a birač/ica iz reda obavi glasanje.

Timovi Istinomjera i Raskrinkavanja pripremili su kviz koji će vam pomoći da provjerite koliko ste upoznati s izbornim pravilima i propisima, a detaljne informacije o načinu glasanja na Lokalnim izborima 2024. možete pronaći u videoprilogu Centralne izborne komisije BiH.

(Istinomjer.ba)